Autor: Ivan Petar Preradović
Auto industrija, kao i mnoge druge, podložna je praćenju trendova, bilo to dizajn, funkcionalnost…Većina proizvođača prati trendove, dok se neki istima pokušavaju oduprijeti ili ih prilagoditi sebi.
1. Vjerojatno najveći trend u zadnjih nekoliko godina, ujedno i trend koji je pred nama jest elektrifikacija vozila. Sama EU ima, kao cilj, barem 30 milijuna električnih vozila na prometnicama do 2030. godine (European Parliament, 2022.). Visoke razine ispušnih plinova su u prvi plan gurnule električne automobile kao rješenje za pitanje mobilnosti.
Međutim, ako ćemo gledati dublje u sami trend elektrifikacije vozila, primijetit ćemo da mnogi proizvođači (zapravo jedino oni koji u svojoj ponudi imaju vozila na unutarnje izgaranje) počinju raditi vozila koja su jedino raspoloživa u EV varijantama (Mercedes Benz EQE i EQS, Hyundai Ioniq 5 i 6, itd.). Do nedavno, mnogi su proizvođači svoje modele na unutarnje izgaranje prilagođavali da postanu električno vozilo, što je često činilo iste automobile nepraktičnima. Osobno smatram da vozilo koje je u startu koncipirano kao električno vozilo mora biti bolje od konvencionalnog vozila koje je ponuđeno i u EV opciji (npr. VW Golf i VW e-Golf).
2. Drugi trend u auto industriji jest digitalizacija mnogih funkcija u posljednjih 4-5 godina. Ovaj trend je u jednu ruku odličan, a u drugu loš. Vjerojatno nisam jedini, ali ja volim kad auto ima fizičke prekidače za klima uređaj, radio/medije i ostale takve funkcije.
3. Slično prethodnom je digitalizacija instrument ploča. Vrijeme analognih instrument ploča polako staje. Iako je prva digitalna instrument ploča predstavljena davne 1976.godine u Aston Martin Lagondi, do kasnih 2010-ih su proizvođači jedino u većim paketima opreme nudili digitalne instrument ploče. Međutim, to pomalo postaje standard, te smatram da će u narednih godinu dvije digitalne instrument ploče postati standardna oprema od osnovnog paketa opreme.
4. Jedan pomalo neprimjetan trend u auto industriji koji je već započeo, a i čini se da neće posustati u narednim godinama jest promjena ciljnog tržišta proizvođača. Smatram da je ciljano tržište (eng. target market) mnogim proizvođačima mlađa populacija. Imajući na umu mlađu populaciju kao ciljano tržište, automobili postaju kompliciraniji za starije, pružajući mogućnosti koje im nisu potrebne ili ih ne interesiraju (npr. projekcija mobitela na multimediji, autopiloti i sl.), a te funkcije su najčešće integrirane u vozilo te iste ne možete “izbaciti” iz vozila.
5. Automatski mjenjači također pomalo preplavljuju tržište. Naši će se roditelji sjećati doba kad su automatici bili daleko skuplji, često manje pouzdani i veći potrošači u usporedbi s klasičnim ručnim mjenjačem, te kad su automatike najčešće povezivali sa SADom. Danas je to nešto drugačija priča, automatici često manje troše, cjenovna razlika je puno manja nego prije desetak godina, a i svaki vozač je barem jednom poželio voziti automatik dok je stajao u gužvama.
6. Ranije smo spomenuli hibridne i električne automobile, međutim nisam spomenuo blage hibride (eng. MHEV). Predstavljen prvi puta u Hondi Insight, blagi hibrid ima dodatnu bateriju koja pripomaže akumulatoru i motoru da se, laički rečeno, iskoristi što više snage iz benzinskog ili dizelskog motoru, da se smanje CO2 emisije i na kraju malo smanji potrošnja. Kad gledamo na papiru, to je jednostavno i elegantno rješenje. Bitna razlika između hibrida i blagih hibrida, jest da se u hibridu može voziti na struju, dok se u blagom hibridu ne može.
Međutim, trendovi i tehnologija se mijenjaju iz sekunde u sekundu, te je izgledno da će
neki od gore navedenih trendova potpuno nestati ili biti zamijenjeni novima.
Izvori:
New EU rules for more sustainable and ethical batteries | News | European Parliament. (2023, June 14). https://www.europarl.europa.eu/news/en/headlines/economy/20220228STO24218/new-eu-rules-for-more-sustainable-and-ethical-batteries